Održavati prisutnost kršćanskih zajednica posebno na područjima gdje nisu dio većinskih skupina, mnogo je više od simboličnog pitanja. To je snažno svjedočanstvo vjere i dokaz da je miran suživot u pluralitetu religija moguć kada se poštuje dostojanstvo svake osobe – rekao je monsinjor Antoine Camilleri, dotajnik za odnose s državama, jučer u bazilici svetog Bartolomeja u Rimu, prilikom predstavljanja časopisa o progonu kršćana.
Radi se o „krajnje zabrinjavajućoj stvarnosti“ koju je Papa opisao kao „vrstu genocida uzrokovanu općom i kolektivnom ravnodušnosti“ u kojoj se „prisutnost kršćana sustavno izbacuje iz društava i kultura, pa i na područjima gdje je nastala“ – kazao je monsinjor Camilleri.
Nepravedna diskriminacija, nasilje i progon bilo kojeg ljudskog bića, osobito na temelju vjere i uvjerenja, moralno su neprihvatljivi i za osudu – rekao je dotajnik za odnose s državama i primijetio – Posljednjih smo godina svjedoci napada, u okviru pojave koja uključuje mnoge vjerske zajednice u cijelom svijetu, na skupine i pojedince u različitim vjerskim kontekstima od strane terorista, ekstremističkih skupina i vjerskih fanatika koji ne poštuju živote onih koji imaju drugačije uvjerenje od njihova.
Kao što je naglasio papa Franjo 4. veljače, u deklaraciji iz Abu Dhabija, postoji rizik od „političke manipulacije religijama“ koja se ne odnosi samo na nedržavne čimbenike kao što su teroristi ili vjerski ekstremisti. Vlade se također trebaju pitati u kojoj se mjeri zauzimaju za obranu vjerske slobode i borbu protiv progona – protumačio je monsinjor Camilleri i nastavio – S jedne strane često ne opravdavaju ili osuđuju te geste, dok s druge strane „surađuju“ politički, gospodarski, tržišno, vojno ili na drugi način, i jednostavno zatvaraju oči pred onima koji, na tako očit način, krše tu temeljnu slobodu.
Nažalost većina tih zločina i dalje ostaje nekažnjena – rekao je monsinjor Camilleri i upozorio – Međunarodna zajednica pokazuje samo malo više sramotne neugodnosti i vrlo često toj pojavi posvećuje premalo pažnje. U tom smislu Sveta Stolica smatra da je uznemirujuća stvarnost vjerskih progona predmet velike zabrinutosti ne samo za kršćane koji pate, nego i za vjernike bilo koje religije. Ti su progoni napad na temeljnu slobodu ljudske osobe. Situacija kršćana koji trpe mučenje i smrt osobito je bolna za nas koji s njima dijelimo duboku duhovnu povezanost.
Jedan je oblik vjerske diskriminacije katkada, pa i u snažnim demokracijama, sve češće okrivljavanje ili kažnjavanje vjerskih vođa kada tumače temeljna načela svoje vjere, posebno na području života, braka i obitelji – rekao je dotajnik za odnose s državama i istaknuo – Vjerska sloboda nije samo kulturno ili pravno pitanje, nego je ukorijenjena u dostojanstvu osobe i „uvjet traganja za istinom koja nije nametnuta silom“. U tom smislu vjera može poslužiti kao važan čimbenik jedinstva i mira unutar ljudske obitelji, kroz razumsko traženje općeg dobra koje mora podupirati dijalog.
Otvoren i pošten međuvjerski i međukulturni dijalog jedno je od sredstava za nadvladavanje progona i bitna dimenzija u neophodnom priznavanju svake osobe kao „sugrađana“. Većina ustava potvrđuje da su svi građani jednaki, iako porast nacionalizma u nekim zemljama, u sprezi s agresivnim isticanjem vjerskog identiteta, lako može dovesti do vjerskog fundamentalizma. Ljudi ili skupine koji ne pripadaju etničkoj ili vjerskoj većini tada mogu biti izloženi diskriminaciji, marginalizaciji i progonu, jer većina riskira, osjećajući državu kao isključivo vlasništvo, na štetu onih koji ne vjeruju u njihovu vjeru – zaključio je monsinjor Antoine Camilleri, dotajnik za odnose s državama.
