U Petru koji uzima za ruku uzetoga, podiže ga i na taj ga način ozdravlja, pojavljuje se lice Crkve bez granica koja se osjeća majka svima, koja zna uzeti za ruku i pratiti kako bi podigla, a ne osuđivala. Naša ruka koja drugima pomaže pridići se, Isusova je ruka – rekao je papa Franjo danas tijekom opće audijencije u dvorani Pavla VI. u Vatikanu. Papa je komentirao čudo koje je sveti Petar učinio u Isusovo ime i tako, nakon srpanjske pauze, nastavio niz kateheza o Djelima apostolskim.
Mnoga su čuda koja su učinili apostoli bila upravo očitovanje Isusova božanstva – rekao je Sveti Otac i istaknuo – Prosjak, to jest uzeti od rođenja kojega su apostoli susreli kod hramskih vrata, bio je tamo zato što je Mojsijev zakon zabranjivao prinositi žrtve onima koji su imali tjelesne nedostatke, jer su ih smatrali posljedicom nekog grijeha. Narod je i za slijepca od rođenja Isusa pitao, je li slijep zbog svojih grijeha ili zbog grijeha svojih roditelja? Taj je mentalitet uvijek iza svakog tjelesnog nedostatka vidio grijeh.
Potom se pokreće igra pogleda – rekao je papa Franjo i nastavio – Bogalj promatra dvojicu kako bi od njih tražio milostinju, međutim, apostoli su se zagledali u njega, pozivajući ga da gleda prema njima na drugačiji način kako bi primio drugi dar. I Petar je u ime Isusa Krista učinio čudo ozdravljenja. Apostoli su uspostavili odnos, jer to je način na koji se Bog želi očitovati; u odnosu, uvijek kroz dijalog, uvijek u ukazanjima i uvijek s nadahnućem u srcu. To je Božji odnos s nama kroz stvaran susret među osobama, koji se može dogoditi samo u ljubavi.
Hram je također bio mjesto gospodarske i financijske razmjene, te su se toj praksi usprotivili Isus i proroci – rekao je Papa i primijetio – Koliko puta razmišljam o tome kada vidim neke župe u kojima se misli da su važniji novci negoli sakramenti! Molim vas, Crkva neka bude siromašna; molimo Gospodina za to!
Kada je prosjak susreo apostole nije našao novac, nego Ime koje spašava čovjeka, našao je Isusa Krista Nazarećanina – rekao je Sveti Otac i podsjetio – Petar je zazvao Isusovo ime, naredio uzetome da stane na noge, uzeo ga za ruku i pridigao. U toj je gesti sveti Ivan Krizostom vidio sliku uskrsnuća. Tu se pojavljuje lice Crkve koja vidi tko je u teškoćama, ne zatvara oči, zna gledati čovječanstvo koje trpi kako bi umjesto prepreka stvorila smislene odnose, mostove prijateljstva i solidarnosti.
Pojavljuje se lice Crkve bez granica koja se osjeća majka svima, koja zna uzeti za ruku i pratiti radi pridizanja, a ne osuđivanja – rekao je papa Franjo i napomenuo – Isus uvijek pruža ruku, uvijek nastoji pridići, činiti da ljudi ozdrave, da budu sretni i da susretnu Boga. Radi se o umjetnosti praćenja koja je obilježena pažnjom kojom se sluša drugoga, blizinom, pogledom punim poštovanja i suosjećanja, no koja u isto vrijeme ozdravlja, oslobađa i ohrabruje sazrijevanje u kršćanskom životu.
Ta dva apostola to čine s uzetim – rekao je Papa i dodao – pogledaju ga, kažu mu da pogleda njih; Petar pruži ruku, podigne ga i ozdravi. Tako Isus čini s nama. Mislimo na to kada smo u teškim trenucima, u trenucima grijeha i žalosti. Tu je Isus koji nam kaže: Gledaj me, tu sam! Primimo Isusovu ruku i dopustimo da nas podigne.
Petar i Ivan poučavaju nas da se ne pouzdajemo u sredstva koja su korisna, nego u stvarno bogatstvo koje je odnos s Uskrslim. Siromašni smo, no imamo veliko bogatstvo. Sve je naše bogatstvo evanđelje koje očituje snagu Isusova imena koji čini čuda. Svi se moramo pitati: Što je naše bogatstvo, što je naše blago? Čime možemo obogatiti druge? Nemojmo zaboraviti da ruka uvijek treba biti ispružena kako bismo pomogli drugome da se pridigne. To je Isusova ruka koja kroz našu ruku pomaže drugima da se dignu – zaključio je Sveti Otac.
Na kraju, nakon kateheze papa Franjo je pozdravio sve prisutne vjernike i hodočasnike, te je podsjetio na blagdan svete Terezije Benedikte od Križa, odnosno Etith Stein, djevice i mučenice, suzaštitnice Europe koju slavimo 9. srpnja. Pozvao je da gledamo na njezine hrabre odluke koje su izražene u istinskom obraćenju Kristu kao i u daru njezina života protiv svakog oblika netolerancije i ideološke izopačenosti.
