Tamo gdje je sebičnost, nema života – rekao je papa Franjo danas prije molitve Anđeoskog pozdravljenja na Trgu svetoga Petra, osvrnuvši se na evanđelje današnje liturgije koje nam daje predivnu Isusovu pouku o uskrsnuću od mrtvih (Lk 20,27-38). Isusa su došli ispitivati neki saduceji koji nisu vjerovali u uskrsnuće i zbog toga su ga izazivali podmuklim pitanjem: čija će biti žena o uskrsnuću? Naveli su primjer žene koja je imala sedmoricu braće za muževe, jednoga po jednoga, i koji su umrli jedan za drugim – podsjetio je Papa i istaknuo – Isus nije pao u zamku, nego je odgovorio da se oni koji su uskrsli i prešli „na drugu stranu“, niti žene, niti udaju. Naime, ne mogu više umrijeti, jer su jednaki anđelima i budući da su djeca uskrsnuća, Božja su djeca.
Tim je odgovorom Isus prije svega pozvao svoje sugovornike, a i nas, da razmislimo kako ta zemaljska dimenzija u kojoj sada živimo nije jedina, nego postoji i druga, ne više podložna smrti, u kojoj se u potpunosti očituje da smo djeca Božja – rekao je Sveti Otac i napomenuo – Slušati tu jednostavnu i jasnu Isusovu riječ o prekogrobnom životu, daje veliku utjehu i nadu. To nam je mnogo potrebno osobito u ovo naše vrijeme koje je vrlo bogato poznavanjem svemira, ali tako siromašno mudrošću o vječnom životu.
Ta Isusova jasna sigurnost u uskrsnuće u potpunosti se temelji na vjernosti Bogu koji je Gospodar života – rekao je papa Franjo i nastavio – U stvari, iza pitanja saduceja skriva se jedno dublje; ne samo čija će biti žena koja je imala sedam muževa, nego čiji će biti njezin život. Radi se o sumnji koja dira čovjeka svih vremena, pa i nas; nakon ovog zemaljskog hodočašća, što će biti s našim životom? Hoće li se pretvoriti u ništavilo i pripasti smrti?
Isus je odgovorio da život pripada Bogu koji nas ljubi i mnogo brine za nas, do te mjere da svoje ime povezuje s našim: „Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev. Bog nije Bog mrtvih, nego živih, kako bi svi u Njemu živjeli“ – rekao je Papa i dodao – život postoji tamo gdje je veza, zajedništvo i bratstvo. Taj je život snažniji od smrti kada je izgrađen na istinskim odnosima i vezama vjernosti. Naprotiv, tamo gdje si čovjek umišlja da pripada samo sebi i da može živjeti kao otok, nema života.
U takvim stavovima prevladava smrt. To je sebičnost. Ako živimo za sebe, u svojem srcu sijemo smrt. Neka nam Blažena Djevica Marija pomogne svaki dan živjeti u perspektivi onoga što ispovijedamo u završnom dijelu Vjerovanja: „Iščekujemo uskrsnuće mrtvih i život vječni“ – zaključio je Sveti Otac.
