Nakon Milanskog edikta cara Konstantina Velikog (313. godine), papa Miltijad (310.-314.) dobiva lateransku palaču i pokraj nje zemljište na kojem će početi graditi slavnu Lateransku baziliku Presvetog Spasitelja ili Sv. Ivana i Krstitelja i Evanđeliste.
Završit će je i posvetiti papa Silvestar I. (314.-335.). Od 12. stoljeća se počinje na zapadu slaviti spomen posvete ove bazilike koja je nazvana "glavom i majkom svih crkava Rima i svijeta", a znak je ljubavi i jedinstva s Petrovom stolicom koja "predsjeda svekolikom skupu ljubavi" (sv. Ignacije A.).
U njoj je održano pet lateranskih koncila. Lateranska bazilika je dograđivana tijekom povijesti, a današnji joj je izgled iz 16. stoljeća.
