'Porast vjernika među mladima od 90-tih rezultat je i promjene socijalističkog sustava u kojem je religija imala negativni predznak', rekla je sociologinja Dinka Marinović Jerolimov
Društveno-političke okolnosti i konformizam, uz individualne faktore, utječu na stajališta i religijska uvjerenja građana, zbog čega u društvu još traju sukobi oko svjetonazorskih tema. Dok se danas većina mladih izjašnjava vjernicima, sredinom 80-tih u socijalizmu obilježenom ateizmom samo je petina njih vjerovala da postoji Bog.
Već 1999. u Boga je vjerovalo 77, 2 posto mladih, a 2012. njih 78,7 posto. Pokazuju to nacionalna istraživanja mladih Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), na koja se pozvao Željko Boneta s riječkog Učiteljskog fakulteta u radu “Klatno se i dalje njiše. Institucionalna religioznost riječkih studenata” objavljenom u znanstvenom časopisu “Sociologija i prostor”, prenosi Večernji.hr.
Istraživanje iz 2015. godine provedeno na studentima riječkog sveučilišta pokazuje da je kod njih vjerovanje u vjerske istine znatno manje prošireno od nacionalnog prosjeka mladih, iako i više od polovice riječkih studenata vjeruje da postoji Bog. Preokret u vjerovanju kod mladih može se tumačiti na više načina.
Sociologinja religije dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov iz IDIZ-a tumači da je porast vjernika među mladima od 90-tih rezultat i promjene socijalističkog sustava u kojem je religija imala negativni predznak, dok su nakon 90-tih crkva i religija postale prisutne u javnom životu i obrazovnom sustavu kroz pohađanje vjeronauka u školama.
"U socijalizmu je religija imala negativan predznak i moramo uzeti obzir da su kroz školski sustav svi bili nereligiozno socijalizirani, kao što je danas kroz vjeronauk u školama veliki dio mladih koji ga pohađaju religiozno socijaliziran", zaključila je ova sociologinja.
