Među brojnim aktrakcijama kao najveća specifičnost, pravi kuriozitet, ističu se livanjski divlji konji. Video napravljen od snimaka dronom donosi ih atraktivnije nego ikad.
Livanjski divlji konji na neki način djelo su ljudske ruke, u jednu ruku nebrige u drugu ljubavi. Nisu to izvorno divlji konji, već su potomci konja koji su tijekom većeg dijela dvadesetog stoljeća koristili u poljoprivredi. Kad je naprdedak na ove prostore donio traktore, freze i sličnu mašineriju, vjerni čovjekov prijatelj i ranije nezaobilazno sredstvo u radu, konj, postao je nažalost tehnološki višak.
Ostali su da žive od prirode, prelazeći dnevno i desetke kilometara u potrazi za hranom i vodom. Desetljećima preživjeli od bogatih pašnjaka livanjskog kraja, unatoč brojnim otežavajućim okolnostima, žestokim zimama, zvjerima i bolestima… Livanjskim konjima u ratnim godinama prodružili su se konji iz okolnih općina, Glamoča, Drvara, Kupresa, koji su bježali od ratnih strahota.
Posljednjih godina o njima brigu vodi planinarsko i ekološko društvo Borova Glava, a pomaže i lokalna vlast u Livnu. Postali su pravi fenomen i atrakcija visoravni Krug, sjeverno od Livna, a podno planine Cincar. Obitavaju na više od 140 hektra, ogromnog, prekrasnog područja na zapadnim granicama…
Od 2013. godine livanjski divlji konja pod zaštitom su države, a posebno je zanimljivo da im se broj povećava. Procijene iz 2013. godine su govorile da ih ima 196, dvije godine kasnije 286, a u ljeto 2015. godine izbrojnao ih je 418. Iz organizacija koje se brinu o njima obično znaju reći da zakonska zaštita nije od zvijeri i prirode, već od ljudi i njihova uticaja, prije svega krivolova.
Često ih se može vidjeti uz put između Livna i Kupresa, a napori organizacija išli su u smjeru osposobljanja “lokava” za napajanje i hranilišta dalje od automobila./drukčiji.ba/
