Sprovodni obredi bit će u četvrtak, 13. siječnja na groblju Mirogoj u 13.20 sati, a misa zadušnica služit će se u župnoj crkvi Sv. Josipa na Trešnjevci u 15.30 sati.
S. Karolina Miljak rođena je 14. studenoga 1950. u Zenici, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu pohađala je u Zenici, a srednjoškolsko obrazovanje stekla je u Zagrebu u Gimnaziji “Tin Ujević”. Stupila je u Družbu Klanjateljica Krvi Kristove (ASC) Adoratrice del Sangue di Cristo1967. godine. Prve zavjete polaže 15. kolovoza 1970. Studij teologije započela je u Zagrebu, a nastavila u Rimu na Papinskom Sveučilištu Gregoriana gdje je stekla diplomu iz Teologije i diplomu iz Duhovnosti.
Nakon studija bila je katehistica u Kutini u razdoblju od 1983. do 1987. Rad s Romima započela je upravo u Kutini gdje je otišla podučavati vjeronauk u romsko naselje. “Bio je to rizik zbog nerazumijevanja crkvenih službenika kao i komunističkoga režima, ali pogodna okolnost je bila ta što se nitko nije htio baviti s tom populacijom, pa nisu zanimali niti komuniste te sam mogla dosta nesmetano raditi”, posvjedočila je svojedobno s. Karolina.
Na prijedlog nekih članova Biskupske Konferencije Jugoslavije 1987. godine, poglavari s. Karolinu oslobađaju fiksne nastambe na župi i povjeravaju joj pastoral Roma, pastoral mladih i utemeljivanje laičkih zajednica Krvi Kristove. S. Karolina predložila je da se osnuje Odbor za pastoral Roma pri Biskupskoj Konferenciji Jugoslavije i te iste godine Biskupska Konferencija Jugoslavije osniva Odbor za pastoral Roma pri BKJ, a s. Karolini povjeravaju Tajništvo Odbora, a u dogovoru s Predsjednikom Vijeća za Migracije u Vatikanu s kardinalom Cheliem, mons. Ćiril Kos imenuje je nacionalnom ravnateljicom Biskupske Konferencije Jugoslavije. Umrla je na mjestu neformalne nacionalne ravnateljice za pastoral Roma te voditeljice ureda za pastoral Roma HBK. S. Karolina Miljak obišla je gotovo sva romska naselja na području tadašnje Biskupske Konferencije Jugoslavije kao i romske kampove po predgrađima europskih gradova poput Pariza, Rima, Barcelone i dr. gdje su većinom bili Romi koji su došli s teritorija tadašnje Jugoslavije.
U razdoblju od 1987. do 2013. godine područje rada joj je obuhvaćao pastoral Roma, pastoral mladih: duhovne obnove i ostali oblici susreta s mladima diljem Domovine, tribine za studente, duhovne obnove za laike, duhovne vježbe za časne sestre, duhovne obnove po župama za prvopričesnike i njihove roditelje, za krizmanike i njihove roditelje i kumove, trodnevnice po župama, predavanja duhovnoga karaktera za profesore po školama, predavanja i duhovne obnove za naše iseljenike u Njemačkoj, duhovne obnove po župama uoči pojedinih blagdana koji su se slavili u župi i dr.
Od 1984. sve do danas, s. Karolina sudjeluje na međunarodnim susretima koje organiziraju razna europska tijela, a odnose se na problematiku Roma: Međunarodni Kongresi u Vatikanu – Vijeće za migracije; Međunarodni Katolički Odbor za Rome (Comité Catholique International pour les Tsiganes C. I. T) Francuska, Njemačka, Amerika, Austrija, Češka, Slovenija, Crna Gora, Poljska, Češka, Slovačka, Italija i druge zemlje; Caritasi po Europi,Njemačka, London, Italija, Slovenija i dr.; Susreti Europske biskupske Konferencije – Vijeće za migracije CEE itd.; Susreti koje su organizirala druga tijela izvan Crkve.
Izabrana je također u Upravu Međunarodnog katoličkog Odbora za Rome sa sjedištem u Belgiji, a poslije u Francuskoj, gdje i danas obnaša tu dužnost i sada je već u šestom mandatu kao delegat toga Odbora za Vatikan – Papinsko Vijeće za migraciju.
Od 2003. do 2011. s. Karolina je bila u Novoj Gradiški gdje je s gradskom upravom i školom radila na pokretanju boljeg života za Rome na socijalnom, prosvjetnom i vjerskom području. U to vrijeme imenovana je za Povjerenicu za pastoral Roma Požeške biskupije, na poziciju ju je imenovao požeški biskup Antun Škvorčević, a na toj dužnosti ostala je sve do ponovnog dolaska u Zagreb 2011. Kroz vrijeme boravka u Novoj Gradiški trajno je dolazila raditi u uredu za pastoral Roma na Kaptolu 1, Zagreb, u prostorije kurije mons. Vladimira Stankovića, u kojima je ured smješten, sve do prelaska u zgradu HBK 2012.
