U radu sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije: dopredsjednik mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, domaćin mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski, i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. U radu zasjedanja sudjeluje i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-bračko-viški. Svoje sudjelovanje bio je primoran otkazati dopredsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Đura Džudžar, egzarh za katolike istočnog obreda u Srbiji, zbog smrti i sahrane svog dekana o. Joakima Hološnjaja.
U prvom dijelu zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto kojeg je u ime svih pozdravio kardinal Puljić.
Riječi pozdrava i dobrodošlice ponovno je izrekao svima biskup Perić koji je i na Euharistijskom slavlju uoči zasjedanja uputio svoj pozdrav poželjevši da se u Mostaru osjećaju lijepo i ugodno.
U svom pozdravu i uvodnoj riječ kardinal Puljić je pozdravio „posebno domaćina mons. Ratka Perića i sve njegove suradnike“ zahvaljujući za gostoprimstvo, zatim sve članove BK BiH i delegata HBK mons Štambuka. Podsjetivši da je 13. ožujka 2017. „bila je obljetnica izbora pape Franje koji nas je posebno zadužio svojim pastirskim pohodom glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 6. lipnja 2015. i svojim pastirskim porukama“, istaknuo je potrebu da učine sve „da tako snažna i vrijedna stvarnost ne ode u zaborav“.
„Potrebno je ponovno oživjeti te poruke i u duhu tih poruka raditi na ozdravljenju društva i izgradnji naše domovine“, rekao je kardinal Puljić. U vezi s pojedinim prigovorima da je papa Franjo trebao doći u Mostar jer je papa Ivan Pavao II. već bio u pastirskom posjetu u Sarajevu i u Banjoj Luci, podsjetio je da svaki dijecezanski biskup poziva Papu da posjeti sjedište njegove biskupije pa je i on kao vrhbosanski nadbiskup mogao pozvati papu Franju samo da posjeti Sarajevo kao sjedište Vrhbosanske nadbiskupije.
„Budući da postoje spomenuti neutemeljeni prigovori, smatram vrijednim da Ti, brate u biskupstvu Ratko, razmisliš o pozivu papi Franju da posjeti Mostar kao sjedište Mostarsko-duvanjske biskupije, a mi biskupi rado ćemo podržati taj poziv“, kazao je kardinal Puljić.
Nakon što je iznio crkvene statističke podatke prema kojima je na kraju 2016. u Bosni i Hercegovini smanjen broj katolika za 15 494 vjernika u odnosu na 2015. godinu, kardinal Puljić je kazao da ih to ne može ostaviti indiferentnim, ali i da ih ne bi smjelo ni obeshrabriti nego u njima „probuditi dodatne snage da kao Crkva, s tolikim dobrim ljudima, budemo istinska potpora i ohrabrenje svim članovima svojih biskupijskih zajednica koji ostaju u našoj domovini“. „Posebnu zahvalnost, a nerijetko i izraze divljenja zaslužuju brojni svećenici, redovnici i redovnice jer pastoralno skrbe za župne zajednice s malim brojem vjernika koje je nerijetko otpisala čak i politika unutar vlastitog naroda. Duboko sam uvjeren da je Bog takvima vjernicima posebno blizu i da im i mi biskupi pojedinačno, ali i zajedno trebamo davati i dajemo trajnu potporu o čemu svjedoči i naša Nedjelja solidarnosti. U tome nam pomažu mnogi poput Hrvatske biskupske konferencije kroz Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH koji je u tijeku, ali i na druge načine“, kazao je kardinal Puljić.
Podsjetivši da na zasjedanju u Mostaru redovito razmatraju i aktualnu društveno-političku stvarnost u kojoj djeluje krajevna Crkva u BiH, ukazao je na potrebu dijaloga kada je riječ o unutarnjem uređenje Bosne i Hercegovine vodeći posebno računa o najslabijim.
„Pripadnici naših biskupijskih zajednica s pravom očekuju od svih svećenika, redovnika i redovnica, a ponajprije od nas biskupa, a to su i smjernice papa Franje i njegovih prethodnika, da uvijek u svim važnim zajedničkim stvarima pokazujemo jedinstvo i zajedništvo, a ne da se u pitanjima, koja se tiču svih biskupija gleda samo iz kuta vlastite biskupije ili provincije. Uvjeren sam da ćemo ustrajati u zajedništvu i u duhu evanđelja i crkvenih smjernica na putu ljubavi prema Bogu i čovjeku“, zaključio je kardinal Puljić.
Pozdrav u ime svim članova Hrvatske biskupske konferencije i njezinog predsjednika mons. Želimira Puljića uputio je biskup Štambuk poželjevši „puno proljetne vedrine, puno lijepog rasta koje je svojstveno godišnjem dobu u koje smo ušli“.
„Dozvolite da Vam izrečem svoju blizinu u Vašim poteškoćama s kojima se susrećete, ali i nadanjima koja Vas odlično drže““, kazao je biskup Štambuk. Potom se osvrnuo na neke teme o kojima diskutiraju biskupi HBK: pitanje ishoda susretanja dviju Komisija u svezi blaženog kardinala Stepinca te pitanje života i problematiku abortusa o čemu se ozbiljno razmišlja s Vijećem za obitelj i nastoji pronaći najprikladnija rješenja. Na kraju je zahvalio biskupima BK BiH za sve „radosne susrete“ i svima zaželio „puno milosnih Božjih darova“.
Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalog, saslušati izvješća o radu svih Vijeća i Komisija Biskupske konferencije tijekom 2016. godine, a bit će upoznati i s radom Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u BiH kao i s djelovanjem Tajništva i Katoličke tiskovne agencije BK BiH. Razmotrit će i aktualno stanje u Bosni i Hercegovini.
