Sudjelovali su svi članovi: predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić, mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić, banjolučki biskup Željko Majić i banjolučki pomoćni biskup Marko Semren.
U srdačnom razgovoru svaki od četvorice članova Biskupske konferencije BiH uzeo je riječ te govorio o stanju u svakoj pojedinoj biskupiji. Nadbiskup Vukšić je ukratko predstavio stanje u Bosni i Hercegovini te posebice istaknuo važnost izgradnje mira.
Sveti Otac se zanimao za prosjek starosti stanovnika Bosne i Hercegovine nakon čega su ga biskupi detaljnije upoznali s ratnim i poratnim stradanjima, ali i o odlasku posebno mladih ljudi. Razgovarali su o svećeničkim i redovničkim zvanjima. Sa žaljenjem je zaključeno da se broj duhovnih zvanja smanjuje ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u mnogim dijelovima svijeta. Biskupi su istaknuli zauzetost brojnih svećenika, redovnika i redovnica ne samo tijekom teškog ratnog vremena devedesetih godina prošloga stoljeća nego i u poratnom vremenu sve do danas. Sa žaljenjem su istaknuli da se brojne župe nisu oporavile nakon ratnog progona. Također su istaknuli zauzetost brojnih kateheta i katehistica koji kroz vjeronauk u školi, a mnogi od njih i u životu župne zajednice daju trajni doprinos rastu vjere u svakodnevnom životu posebno djece i mladih. Bilo je riječi i o prošlosti te aktualnom stanju u župi Međugorje te potrebi da se pastoralno skrbi za vjernike koji tamo dolaze stavljajući poseban naglasak na sakrament pomirenja.
Biskupi su upoznali Svetog Oca da su u subotu, 4. svibnja 2024. slavili misu u bazilici Santa Maria in Aracoeli u povodu 600. obljetnice rođenja kraljice Katarine Kosače-Kotromanić te kazali da je posljednje godine života proživjela uz potporu tadašnjih dvojice papa te povjerila bosansko kraljevstvo Svetom Ocu ako se njezina djeca ne vrate na kršćanstvo.
Nadbiskup Vukšić predao je Svetom Ocu svoj pisani govor u kojem je, između ostalog, napisao: Počašćeni što u ovim vremenima možemo svjedočiti vjeru u Krista, nadahnuti i nošeni nadom u Božju Providnost, s pouzdanjem koračamo prema budućnosti. Jednako smo svjesni da u traženju mogućeg rješenja složenog problema u Bosni i Hercegovini treba uzeti u obzir mnoge elemente. Ključno je i nastojimo staviti snažan naglasak na brigu o katolicima koji ostaju, zaustaviti njihovo iseljavanje i povećati natalitet. Zatim, od temeljne je važnosti zaustavljanje procesa novog iseljavanja. Jednako je važno stvoriti ozračje sigurnosti svih vrsta u našem društvu, kako za pojedince tako i za sve etničke i vjerske zajednice; jednako je potrebno graditi međusobno povjerenje i društveni sklad. U tom kontekstu posebno bi bilo korisno povećati političku i pravnu sigurnost cjelokupnog društva, ojačati dijalog i slogu, smanjiti političke napetosti, stati na kraj prijetnji novih sukoba i ostvariti ustavno-pravnu jednakost za sve, korist od ekonomskog razvoja. U tom smislu, u cilju zaštite ljudskih prava svakog čovjeka i uspostave socijalne pravde, otklanjanja svih opasnosti od oružanih sukoba i očuvanja mira, podržavamo nastojanja da se ubrza proces pune integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i zahvaljujemo Svetoj Stolici za sve što će doprinijeti da se to što prije dogodi, stoji u napisanom govoru nadbiskupa Vukšića.
„Sveti Oče! Zahvaljujući Vam na očinskoj pažnji kojom ste nas primili i kojom pratite život naših partikularnih Crkava, u ime svih članova naših biskupija, obećavamo Vam naše molitve za Vaše plodno služenje Crkvi Kristovoj, cijelom čovječanstvu i svakom stvorenju. Sve u sinovskoj odanosti, u odanosti Katoličkoj Crkvi i u vjerskoj poslušnosti koja se duguje Petrovom nasljedniku.
I povijesni dodatak: ove godine obilježava se 600. obljetnica rođenja bosanske kraljice Katarine. Nakon što je zauzeto Bosansko kraljevstvo i zarobljena njezina djeca morala je pobjeći i iseliti se u Rim. Podupirana od papa do kraja, umrla je u Rimu 1478. Potom je pokopana u crkvi Aracoeli gdje smo slavili misu u subotu navečer. No, Katarina je prije smrti napisala oporuku u kojoj je izrazila želju da joj se djeca vrate iz zarobljeništva i da će im, ako se vrate, ostaviti Kraljevstvo. A ako se ne vrate, tako je zapisala, ostavit će Kraljevstvo Papi i njegovim nasljednicima, a budući da se njezina djeca nisu vratila, Vi biste, Vaša Svetosti, moglo bi se reći u šali, u određenom smislu trebali bili također ‘naš kralj’“, kazao je nadbiskup na što se Papa srdačno nasmijao.
I zaključio: „Zahvalni svemogućem i milosrdnom Bogu za ovu audijenciju koju nam je udijelio i za susrete s Vašim prvim suradnicima tijekom našega pohoda ad limina apostolorum, ponizno molimo Vaš apostolski blagoslov za sve nas, za naše biskupijske zajednice i za sve stanovnike naše domovine“, stoji u napisanom govoru nadbiskupa Vukšića koji je predao Svetom Ocu.
U izjavi za Vatikanske medije nakon audijencije predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić rekao je da su s Papom bili gotovo sat i pol.
„Svetog Oca su zanimale sve teme koje je moguće u tih sat i pol vremena na vrlo skraćen način predstaviti, počevši od radosti naše Crkve i našega naviještanja, pastoralnoga djelovanja do društvenih pitanja i društvenih okolnosti, unutarcrkvenih pitanja kao što je organiziranje svakodnevnoga dušobrižništva u našim župama, organiziranje obrazovanja budućih svećenika, organiziranje rada naših nastavnika vjeronauka u školama, katehista uopće, tako da smo izišli s toga susreta vrlo zadovoljni, imali smo dojam da je on također vrlo zadovoljan“, poručio je nadbiskup.
Audijencija je prošla „u prijateljskom raspoloženju“ i opuštenoj atmosferi, iako je bio ozbiljan razgovor, napomenuo je mons. Vukšić.
Svoj pohod „ad limina“ bosanskohercegovački biskupi započeli su 3. svibnja, a u Rimu borave do 8. svibnja. Sveukupno je 16 adresa koje će biskupi posjetiti do kraja svoga pohoda. Ovih dana biskupi slave mise u rimskim bazilikama, a sinoć je nadbiskup Vukšić predvodio misno slavlje u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima.