I danas je put mira nažalost daleko od stvarnog života mnogih muškaraca i žena, a time i od ljudske obitelji koja je danas posve međusobno povezana. Unatoč mnogim naporima usmjerenim na konstruktivan dijalog među narodima, zaglušujuća buka ratova i sukobâ sve je jača, dok se pandemijske bolesti šire, učinci klimatskih promjena i srozavanja okoliša pogoršavaju, drama gladi i žeđi pogoršava, a ekonomski sustav koji se temelji više na individualizmu nego na dijeljenju utemeljenom na solidarnosti i dalje prevladava. Kao u danima drevnih proroka, tako se i u naše vrijeme vapaj siromaha i krik zemlje ne prestaje uzdizati, vapeći za pravdom i mirom, ističe Papa u svojoj poruci.
Svi mogu dati svoj doprinos izgradnji mirnijeg svijeta, počevši od vlastitoga srca i odnosâ u obitelji, u društvu i s okolinom, pa sve do odnosa među ljudima i državama, primjećuje Sveti Otac te u Poruci predlaže tri puta za izgradnju trajnoga mira. To su: međugeneracijski dijalog kao temelj za ostvarenje zajedničkih planova, zatim obrazovanje kao temelj slobode, odgovornosti i razvoja, te, na kraju, rad kao sredstvo za puno ostvarenje ljudskog dostojanstva. Riječ je o tri nezaobilazna elementa za stvaranje »socijalnog pakta« bez kojeg će svaki mirovni projekt počivati na klimavim nogama, ističe Sveti Otac.
Trenutna zdravstvena kriza pojačala je kod sviju osjećaj usamljenosti i okrenutost prema samima sebi. Usamljenost starijih osoba praćena je kod mladih osjećajem bespomoćnosti i nedostatkom zajedničke ideje o budućnosti. Ova je kriza zasigurno bolna, ali je također pomogla izvući iz ljudi ono najbolje. Naime, upravo tijekom pandemije vidjeli smo, diljem svijeta, velika svjedočanstva suosjećanja, dijeljenja i solidarnosti, ističe Sveti Otac te primjećuje: Globalna kriza kroz koju prolazimo pokazuje nam u susretima i dijalogu među generacijama pokretačku snagu zdrave politike, koja se izražava kao vrstan oblik ljubavi prema drugome, u traženju zajedničkih i održivih projekata.
Papa u svojoj Poruci za Svjetski dan mira 2022. potom progovara o brizi za naš zajednički dom, ističući kako treba cijeniti i ohrabrivati sve one mlade ljude koji rade za pravedniji svijet, u kojem će se paziti da se čuva stvoreni svijet, povjeren nama da ga čuvamo i njime upravljamo.
Nadalje, da bi se zajedno gradilo putove do mira nezaobilazni su obrazovanje i rad, koji predstavljaju povlaštena okruženja i mjesta međugeneracijskog dijaloga. Posljednjih su godina, primijetio je Papa, proračunska izdvajanja za odgoj i obrazovanje, na koje se više gleda kao na trošak nego na ulaganje, općenito diljem svijeta značajno smanjena. No, oni su glavni nositelji cjelovitog ljudskog razvoja: čine ljude slobodnijim i odgovornijima te su prijeko potrebni za obranu i promicanje mira. Drugim riječima, odgoj i obrazovanje predstavljaju temelj snažno povezanog, civiliziranog društva, kadrog rađati nadu, blagostanje i napredak.
Vojni su rashodi, naprotiv, porasli iznad razine zabilježene na kraju Hladnoga rata i očekuje se da će nastaviti i dalje nezaustavljivo rasti. Stoga je prikladno i hitno da oni koji su odgovorni za upravljanje državom izrade ekonomske politike koje će omogućiti inverziju odnosâ između javnih ulaganja u obrazovanje i sredstava namijenjena za naoružanje. Uostalom, stremljenje istinskom procesu razoružanja u cijelome svijetu može se pokazati samo veoma korisnim za razvoj narodâ i državâ, oslobađajući financijska sredstva koja se mogu primjerenije posvetiti zdravstvu, školstvu, infrastrukturnom razvoju, zaštiti okoliša i drugo, piše Papa.
Potrebno je, predlaže Sveti Otac, oblikovati novu kulturnu paradigmu kroz globalni obrazovni pakt za mlađe naraštaje i s njima, koji će uključiti obitelji, zajednice, škole, sveučilišta, institucije, religije, vlade i cijelu ljudsku obitelj u odgajanje zrelih ljudi. Pakt koji će promicati obrazovanje za cjelovitu ekologiju, prema kulturnom modelu mira, razvoja i održivosti, u čijem će središtu biti bratstvo i suradnja između ljudi i okoliša.
Govoreći o temi rada, Papa je istaknuo koliko je pandemija bolesti Covid19 štetno utjecala na svijet rada: “Milijuni gospodarskih i proizvodnih aktivnosti su propali; radnici su sve ranjiviji; mnogi od onih koji obavljaju osnovne usluge još su više skriveni od javne i političke svijesti; obrazovanje na daljinu u mnogim je slučajevima dovelo do nazadovanja u učenju i u školovanju. Nadalje, mladi ljudi koji ulaze na tržište rada i odrasli koji su ostali bez posla danas se suočavaju s teškom i neizvjesnom budućnošću.”
Papa posebno upozorava utjecaj krize na neformalnu ekonomiju, u koju su često uključeni migranti, koji su, kako ističe, „izloženi raznim oblicima ropstva i bez sustava socijalne skrbi koji ih štiti“. Papa je dodao da „trenutno samo jedna trećina radno sposobnog svjetskog stanovništva uživa sustav socijalne zaštite ili ga može uživati samo u ograničenim oblicima“.
Nasilje i organizirani kriminal rastu u mnogim zemljama, guše slobodu i dostojanstvo ljudi, truju gospodarstvo i sprječavaju razvoj općeg dobra. Odgovor na ovu situaciju može biti samo proširenje mogućnostî za dostojanstven rad, ističe Papa.
U tome smislu, Papa apelira na politiku da igra „aktivnu ulogu“ u promicanju „pravedne ravnoteže između ekonomske slobode i socijalne pravde“ i traži da se „stimulira, prihvaća i podupire“ inicijative koje potiču poduzeća na poštivanje ljudskih pravâ radnikâ i radnicâ.
Papa na kraju upućuje zahvalu onima koji su se posvetili i nastavljaju se „velikodušno i odgovorno“ posvećivati kako bi se jamčilo ljudima obrazovanje, zaštitu prava, zdravstvenu skrb, te materijalnu potporu siromašnima ili onima koji su ostali bez posla. Sve odgovorne, svećenike i pastoralne radnike kao i muškarce i žene dobre volje, Papa je pozvao na zajednički hod sa hrabrošću i kreativnošću na putu međugeneracijskog dijaloga, obrazovanja i rada.
Papina Poruka za 55. svjetski dan mira predstavljena je u utorak, 21. prosinca u Vatikanu. Predstavili su je prefekt Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, zatim tajnica ad inerim Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, s. Alessandra Smerilli, FMA, podtajnik Odsjeka za migrante i izbjeglice Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj, o. Fabio Baggio, te predsjednica udruge Lega Braccianti i glasnogovornica udruge Invisibili in Movimento Aboubakar Soumahoro.
Tiskovnu konferenciju se moglo pratiti u izravnom streamingu na Youtube kanalu Svete Stolice putem poveznice https://www.youtube.com/c/VaticanNews.
