Nazvavši se “hodočasnikom mira”, Papa je istaknuo da je Kazahstan mjesto važnih geopolitičkih čvorišta te ima veliku ulogu u smirivanju sukoba. Podsjetio je pritom da je njegov predšasnik sv. papa Ivan Pavao II. posjetio Kazahstan nakon tragičnih atentata godine 2001. “da bi sijao nadu”.
Papa Franjo kazao je da dolazi uslijed suludoga i tragičnog rata do kojeg je dovela invazija na Ukrajinu te prijetnji daljnjih sporova i prijetećih sukoba; i želi pojačati vapaj mnogih koji mole za mir, bitni čimbenik u našem globaliziranom svijetu. Današnji svijet ponovno treba sklad, sve je žurnija nužnost diplomatskoga zauzimanja za dijalog i susret, jer problem jednoga danas je problem svih, poručio je Papa.
Istaknuo je da onaj tko u svijetu ima više moći taj snosi i veću odgovornost za druge, osobito prema zemljama koje najteže pogađa logika sukoba, „i to treba imati na umu a ne samo vlastite interese“. Trebamo vođe koji će narodima omogućiti da se međusobno razumiju i razgovaraju na internacionalnoj razini te dopustiti novi „duh Helsinkija“, jačati volju i multilateralizam i uzimajući u obzir buduće naraštaje graditi stabilniji i mirniji svijet. A za to je potrebno razumijevanje, strpljenje i dijalog sa svima, poručio je Papa.
Papa je zatim istaknuo značenje dombre, tipičnoga kazahstanskog instrumenta, „simbola kontinuiteta u različitosti koji daje ritam spomenu zemlje i podsjeća koliko je u ovim brzim gospodarskim i društvenim promjenama važna povezanost s onima koji su nam prethodili i kroz tradiciju koja nam je omogućila cijeniti prošlost i baštinu. Pritom je spomenuo lijepi tamošnji običaj pečenja sedam kruhova u petak ujutro u čast predaka.
Papa je napomenuo da je povijest Kazahstana obilježena i tragičnim trenucima, spomenuvši logore i masovne deportacije, ugnjetavanja mnogih etničkih skupina, dodavši da se Kazahstan ipak nije dao pokolebati tim nasilnim činima, već je postao „zemlja susreta“. Oko 150 etničkih skupina i više od 80 jezika u Kazahstanu svojim su različitim povijestima, kulturalnim i vjerskim tradicijama komponirale izvanrednu simfoniju. Time je zemlja postala jedinstven multietnički, multikulturalni i multireligijski labaratorij, očito pozvana da bude „zemlja susreta“.
Osvrnuvši se na VII. kongres poglavara svjetskih i tradicionalnih religija na kojem će sudjelovati sljedećih dana, Papa je istaknuo da je vjerska sloboda najbolji temelj za dobar društveni suživot. Svuda je nužno da se demokracija i modernizacija ne ograniče na puka obećanja već budu u konkretnoj službi naroda.
Dobra politika sluša ljude i izlazi u susret njihovim potrebama, poručio je Papa. To je politika koja kontinuirano uključuje građansko društvo kao i nevladine i humanitarne organizacije posebno pozorne prema radnicima, mladima i najslabijima u društvu. Pritom je Papa istaknuo mjere protiv korupcije koje su neophodne u svakoj zemlji svijeta. Taj demokratski politički stil odgovor je mogućem ekstremizmu, kultu osobe i populizmu koji ugrožavaju stabilnost i dobro naroda, poručio je Papa.
Spomenuo je pritom i nužnost određene gospodarske sigurnosti u zemljama bogatim prirodnim resursima, istaknuvši zadaću države ali i privatnog sektora na pravedan odnos – jednakih prava i obveza svih skupina stanovništva, te promicanje gospodarskoga razvoja ne uvažavajući samo doprinos pojedinaca već dostojanstvo svakoga radnika.
Papi se na početku i kraju susreta zahvalnim riječima obratio kazahstanski predsjednik Kassym Jomart K. Tokayev. Sveti Otac na kraju prvoga dana 38. inozemnoga putovanja povukao se u nuncijaturu u kojoj će boraviti tijekom trodnevnog posjeta Kazahstanu.
