Gospodine Bože… Oslobodi nas strahova i predrasuda, kako bi se razvijao svijet u kojemu se svaka osoba poštuje u svojemu nepovredivom dostojanstvu.
Stojeći pred Gospom, zajedno s jednom obitelji migranata s četvero djece, papa Franjo je jučer poslijepodne u Centru „Ivan XXIII. Peace Lab“ u Hal Faru – u završnom dijelu pohoda Malti – izgovorio opću molitvu za migrante čija se prava – kako je primijetio – katkada „krše“ uz sudjelovanje nadležnih vlasti. Potom je zapalio bijelu svijeću, simbol vjere i nade, ali i plamena koji se treba ponovno upaliti u duši Europe izmučene bratoubilačkim podjelama – plamena čovječnosti.
Osobe, a ne brojevi
U čovjekoljublju je budućnost ljudske obitelji u globaliziranom svijetu – istaknuo je Papa u posljednjem govoru na Malti. Ono se konkretizira gledajući osobe, ne kao brojeve, nego kao ono što one jesu, odnosno lica, životi, jednostavno muškarci i žene, braća i sestre. Svatko bi trebao zamisliti da bi na mjestu one osobe koju vidi na televiziji, u čamcu ili u moru, mogao biti on, ili njegov sin, ili kći… – istaknuo je Papa.
Brodolom civilizacije
Potom je spomenuo brodolom koji se proteklih sati dogodio u blizini libijske obale, u kojemu je spašeno samo četiri migranata, na brodu na kojemu ih je bilo 90. Potaknuo je na molitvu za tu našu braću koja su u Sredozemnom moru pronašla smrt, te kako bismo bili spašeni od još jednoga brodoloma, jednako dramatičnoga i opasnoga, „brodoloma civilizacije“.
Brodolom je iskustvo koje su tisuće muškaraca, žena i djece doživjeli posljednjih godina na Mediteranu. I nažalost, za mnoge je od njih to iskustvo bilo tragično. Ali postoji još jedan brodolom do kojega dolazi kada se događaju takva zbivanja; to je brodolom civilizacije koji ne prijeti samo izbjeglicama nego svima nama. Kako se možemo spasiti od tog brodoloma koji bi mogao potopiti brod naše civilizacije? – upitao je te istaknuo – Ponašajući se čovječno.
Nepravedan i divlji rat u Ukrajini
Stvarnost migracija znak je vremena u kojem je civilizacija u pitanju. Za kršćane je u pitanju i vjernost evanđelju. Postoji, naime, opasnost od brodoloma civilizacije – napomenuo je Papa. Vaše životne priče potiču na razmišljanje o onim tisućama i tisućama ljudi koji su prošlih dana bili primorani pobjeći iz Ukrajine zbog nepravednoga i divljeg rata – rekao je obraćajući se Danielu i Sirimanu, izbjeglicama iz Afrike koji su iznijeli svoja dramatična svjedočanstva.
Gledati u oči
Obraćajući se njima, ali i svim migrantima u svijetu, Papa im je izrazio blizinu. Uz vas sam… Ovdje sam kako bih vidio vaša lica, kako bih vas pogledao u oči. Od dana kada sam otišao na Lampedusu, nikada vas nisam zaboravio. Uvijek vas nosim u srcu i uvijek ste prisutni u mojim molitvama – rekao je Papa. Te su njegove riječi odjeknule u otvorenom kazalištu spomenutoga centra koji je 1971. godine osnovao franjevac Dionysus Mintoff, i koji je nazvan po Dobrom papi.
Podsjetivši na moto apostolskoga putovanja koji glasi „Iskazivahu nam nesvakidašnje čovjekoljublje“, koji je uzet iz Djela apostolskih, iz dijela u kojemu se opisuje način na koji su Maltežani dočekali apostola Pavla i njegove prijatelje nakon brodoloma koji su doživjeli u blizini otoka, Papa je Malti poželio da se uvijek na taj način ponaša prema onima koji se iskrcaju na njezinim obalama, da im doista bude 'sigurna luka'.
Povrijeđena prava i slomljeni snovi
Osvrnuvši se na svjedočanstvo Sirimana, koji je govorio o snu o slobodi i demokraciji, koji prati one koji napuštaju vlastitu zemlju, Papa je istaknuo kako je riječ o snu koji se sudara s grubom stvarnošću, često opasnom, a katkada strašnom, neljudskom. Ti si dao glas ugušenom apelu milijuna migranata čija su temeljna prava povrijeđena, nažalost, katkada i uz sudjelovanje nadležnih vlasti. I skrenuo si pozornost na ključnu točku: dostojanstvo osobe. Ponovno to ističem tvojim riječima: vi niste brojevi nego ljudi od krvi i mesa, lica, snovi koji su ponekad slomljeni – kazao je papa Franjo te potaknuo sve da na izazov migranata i izbjeglica odgovaraju čovječno, da upale vatru bratstva, oko koje se ljudi mogu zagrijati, oporaviti i ponovno potaknuti nadu.
Odvajanje od vlastitih korijena stvara ranu
Možda čak i u ovom trenutku, dok smo mi ovdje, brodice prelaze more od juga prema sjeveru… – rekao je Sveti Otac te potaknuo na molitvu za svu braću i sestre koji riskiraju život u moru, u potrazi za nadom. Mnogo je, previše onih koji su, u potrazi za sigurnim mjestom, bili primorani napustiti vlastiti dom i svoju zemlju u Aziji, Africi i Americi – kazao je te posebno spomenuo narod Rohingya.
Svatko je od vas doživio to iskustvo odlaska, odvajajući se od vlastitih korijena. To je otrgnuće koje ostavlja trag. Ne samo trenutnu, emotivnu bol. Ostavlja duboku ranu na putu razvoja mladića ili djevojke – primijetio je Papa. Potrebno je vrijeme da ta rana zacijeli; potrebno je vrijeme i ponajviše, potrebna su iskustva bogata ljudskošću. Potreban je susret s gostoljubivim ljudima koji znaju slušati, razumjeti, pratiti; potrebno je također biti zajedno s drugim suputnicima, kako bi podijelili teret i zajedno ga nosili… To pomaže u zacjeljivanju ranā.
Papin san
Papin je san da migranti, nakon što su iskusili prihvat bogat ljudskošću i bratstvom, postanu animatori prihvata i bratstva. Kada zaraste rana od otrgnuća, od odvajanja od korijena, vi možete iznijeti to bogatstvo koje nosite u sebi, to vrlo dragocjeno naslijeđe čovještva, i staviti ga na raspolaganje zajednicama u koje ste primljeni i u sredinama u koje se uključujete. To je put! Put bratstva i društvenoga prijateljstva – istaknuo je papa Franjo.
Spomen na Ivana XXIII.
Stoga je uputio apel prihvatnim centrima da budu mjesta čovještva, unatoč napetostima i krutosti, te da ojačaju društveno prijateljstvo i kulturu susreta, polazeći od takvih mjesta, koja sigurno nisu savršena, ali su laboratoriji mira. Onoga mira koji je istaknuo Ivan XXIII. u svojoj znamenitoj enciklici 'Pacem in Terris', a papa Franjo citirao neke dijelove.
Neka Gospodin ukloni iz čovjekove duše sve što može nauditi miru, i sve neka preobrazi u svjedoke istine, pravednosti, bratske ljubavi. Neka prosvijetli vođe naroda, kako bi uz brigu za pravednu dobrobit svojih građana zajamčili i štitili veliki dar mira.
