Molimo danas za osobe koje zbog pandemije koronavirusa počinju osjećati gospodarske probleme, jer ne mogu raditi i sve to pada na obitelj. Molimo za ljude koji imaju taj problem – potaknuo je papa Franjo danas na misi u Domu svete Marte. Komentirajući evanđelje današnje liturgije koje govori o ozdravljenju sina kraljevskog službenika, Papa je pozvao da osobito u ovo vrijeme molimo s vjerom, ustrajno i hrabro.
Taj je otac za sina tražio zdravlje – rekao je Sveti Otac i istaknuo – Gospodin pomalo sve prekorava, pa i njega: „Ako ne vidite znamenja i čudesa, ne vjerujete!“ Međutim, službenik umjesto da je šutio, rekao je: „Gospodine, siđi dok mi ne umre dijete!“ A Isus mu je odgovorio: „Idi, sin tvoj živi!“ Tri su stvari potrebne za istinsku molitvu. Prva je vjera: „Ako vjere nemate…“. Molitva je često samo izgovaranje riječi usnama, no ne dolazi iz vjere srca, ili je slaba vjera.
Sjetimo se drugog oca čiji je sin bio opsjednut zloduhom, kada mu je Isus odgovorio: „Sve je moguće onomu koji vjeruje!“ – rekao je papa Franjo i podsjetio – Otac je jasno rekao: „Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!“ U molitvi je potrebna vjera. Vjerom treba moliti bilo kada molimo izvan mjesta bogoštovlja, bilo kada dolazimo u Crkvu. Gospodin je tamo; vjerujemo li ili je to naš običaj? Budimo pažljivi u molitvi; nemojmo padati u običaje i biti nesvjesni Gospodinove prisutnosti, da razgovaramo s Njim i da je sposoban riješiti naše probleme. Vjera je prvi uvjet za istinsku molitvu.
Drugi uvjet kojemu nas sam Isus poučava jest ustrajnost – rekao je Sveti Otac i nastavio – Neki će reći: no milost ne dolazi. Nemaju te ustrajnosti, jer zpravo nije im potrebna ili nemaju vjere. Sam nas Isus, prispodobom o čovjeku koji u ponoć ide svojem susjedu tražiti kruha, poučava da je na vrata potrebno ustrajno kucati. Ili udovica koja je pred nepravednim sucem uporno tražila i tražila. To je ustrajnost. Vjera i ustrajnost idu skupa, jer ako imate vjere, sigurni ste da će vam Gospodin dati ono što tražite.
Ako Gospodin dopusti da morate čekati, kucajte i kucajte, na kraju će Gospodin dati milost – rekao je papa Franjo i dodao – Čini to za naše dobro, kako bismo ozbiljno shvatili stvar. Ozbiljno treba moliti, a ne brbljati kao papige. Isus nas isto prekorava: „Kad molite, ne blebećite kao pogani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani“. Ne, potrebne su ustrajnost i vjera. Treća stvar koju Bog želi u molitvi jest hrabrost. Netko bi mogao pitati: zar je potrebna hrabrost za molitvu i stajanje pred Gospodinom? Da, potrebna je hrabrost za stati pred Gospodina, tražeći i idući dalje, gotovo kao da prijetimo Gospodinu.
Potrebna je hrabrost koju je imao Mojsije kada je Bog želio uništiti narod i njega učiniti glavom drugog naroda – rekao je Papa i napomenuo – Rekao je da želi biti sa svojim narodom. Potrebna je hrabrost koju je imao Abraham kada je pregovarao s Gospodinom za spasenje Sodome: „hoćeš li je uništiti ako tamo bude 30 pravednika, ili možda 25, il 20…?“ Vrlo je potrebna ta krepost hrabrosti. Ne samo za apostolska djela, nego i za molitvu.
Na kraju je Papa završio euharistijsko slavlje klanjanjem i blagoslovom, pozvavši na duhovnu pričest. Pred tvojim nogama, Isuse moj, klanjam se i dajem Ti svoje skrušeno srce koje se kaje i spušta u svojoj ništavnosti i u tvojoj svetoj prisutnosti. Klanjam Ti se u sakramentu tvoje ljubavi, želim Te primiti u siromašnom prebivalištu koje Ti daje moje srce. Iščekujući sreću sakramentalnog zajedništva, želim Te posjedovati u duhu. Isuse dođi k meni, daj da ja dođem k Tebi. Neka Tvoja ljubav zapali cijelo moje biće na život i smrt. Vjerujem u Te, nadam se u Tebi, ljubim Te. Tako neka bude! – zaključio je molitvom papa Franjo.
