„Želio bih vam reći nešto što mi je jako na srcu. Prije svega, pozivam vas da preobrazite ‘stari kontinent’ u ‘novi kontinent’, a to je moguće samo s vama“, istaknuo je papa Franjo na početku poruke mladima okupljenima u češkom glavnom gradu, za koje kaže da imaju „dobre karte“ – pažljivi su, manje ideologizirani, naviknuti na studiranje u drugim europskim zemljama, otvoreni za volontiranje i osjetljivi na pitanja okoliša. „Zbog toga osjećam da ima nade“, piše Rimski biskup.
posobni dati novo lice Europi, ali i sposobni gledati šire i dalje. Papa se u poruci osvrće na još uvijek nejasnu etimologiju riječi „Europa“. Među raznim pretpostavka, jedna je napose sugestivna, piše, nudeći izrazi „eurús op”, to jest „veliko oko”, „široki pogled”, zbog čega je moguće gledati dalje.
Govoreći o Globalnome obrazovnome paktu – inicijativi koja je pokrenuta 2019. kao savez između edukatora i novih generacija – papa Franjo pozvao je mlade neka se čuje njihov glas. „Ako vas ne slušaju, vičite glasnije, budite glasni, imate svo pravo reći svoje mišljenje o onome što se tiče vaše budućnosti. Potičem vas da budete poduzetni, kreativni i kritični“, naglasio je.
Potom Papa u poruci ocrtava put koji kao prvi korak ima otvorenost prihvatu, uključivanje – jer je drugi uvijek bogatstvo. „Dobro je imati „velike oči“ kako bi se otvorili drugima. Bez diskriminacije ikoga, iz bilo kojeg razloga. Biti solidaran sa svima, ne samo s onima koji izgledaju kao ja ili pokazuju sliku uspjeha, nego i s onima koji pate, bez obzira na nacionalnost i društveni status.“
Vaša ambicija, istaknuo je nadalje, ne bi trebala biti „ući u elitna formativna okruženja“, već u iskustva koja obrazuju za ljudski rast, za opće dobro. Ta iskustva solidarnosti će biti ona koja će promijeniti svijet, a ne ona isključujuća elitnih škola. „Izvrsnost, da, ali za sve, ne samo za nekoga“, piše Papa.
Isto tako poziva mlade neka čitaju encikliku Fratelli tutti kako bi rasli u bratstvu, kao i Dokument o ljudskome bratstvu koju je Sveti Otac potpisao uz velikog imama Al-Azhara kako bi upoznali sebe i drugoga.
Drugi se Papin prijedlog odnosi na brigu za zajednički dom – u tome smislu hvali konkretnost mladih. Zbog toga Sveti Otac tvrdi kako bi ovoga puta moglo biti pravo vrijeme, nasuprot prijašnjim generacijama koje su „mnogo toga govorile, ali malo zaključile“.
Sveti Otac podsjeća na potrebu smanjenja potrošnje ne samo fosilnih goriva, već i mnogo drugih suvišnih stvari. „U nekim dijelovima svijeta također bi bilo primjereno konzumirati manje mesa: i to može pomoći u očuvanju okoliša“, piše. U tom pogledu, poziva i na čitanje enciklike Laudato si’ u kojoj mogu pronaći čvrste razloge za opredjeljenje cjelovitoj ekologiji.
Ne dajte se zavesti sirenama koje predlažu život u luksuzu rezerviranom za mali dio svijeta, napominje Papa. Neka vam budu „velike oči“ da vidite ostatak čovječanstva, koji nije ograničen na malu Europu. Želja je pape Franje da teže dostojanstvenom i sabranom životu, bez raskoši i rasipanja, kako bi svatko u našem svijetu mogao uživati dostojanstven život.
Govoreći o Europi, Papa se osvrnuo na Ukrajinu u kojoj se događa „besmisleni rat“ te ponovno podsjeća na pojam bratstva, naglašavajući da je ujedinjena Europa rođena iz snažne čežnje za mirom. „Kad bi svijetom upravljali mladi, ne bi bilo puno ratova: oni koji imaju cijeli život pred sobom ne žele ga slomiti i baciti, nego ga žele živjeti punim plućima“. „Sada se svi moramo posvetiti tome da stanemo na kraj toj destrukciji rata, gdje, kao i obično, nekolicina moćnih odlučuje i šalje tisuće mladih ljudi da se bore i ginu. U ovakvim slučajevima opravdano je pobuniti se!“
Potom je naveo primjer dvojicu mladih „velikih očiju“. Prvi je Franz Jägerstätter, kojega je Benedikt XVI. proglasio blaženim. Bio je mladi austrijski seljak koji se zbog svoje katoličke vjere prizivom savjesti usprotivio prisezi na vjernost Hitleru i odlaska u rat. Za to je umro. Ista je sudbina zadesila i Dietricha Bonhoeffera, mladog njemačkog luteranskog teologa, koji se protivio nacizmu.
Naposljetku, papa Franjo podsjeća da uz spoznaje sebe, drugih i stvorenja, još jedna dimenzija obrazovanja je spoznaja početka i svršetka svega. Potiče na traženje smisla života, gledajući prema gore, prema izvoru i prema kraju, „jer ne možete živjeti ako ne tražite Istinu”. Otuda poziv da hode „nogama čvrsto oslonjenima na zemlju, ali širokog pogleda, otvorenog prema horizontu, prema nebu“, u čemu će im pomoći i čitanje apostolske pobudnice Christus vivit. Pozvao je mlade i na sljedeći Svjetski dan mladih u Lisabonu.
Poruku je zaključio željom da budu generativni mladi, sposobni generirati nove ideje, nove vizije svijeta, gospodarstva, politike, društvenog suživota; ali ne samo nove ideje, prije svega nove putove, kojima treba zajedno težiti. „I neka ste također velikodušni u stvaranju novih života, uvijek i samo za ljubav! Ljubav prema mužu i ženi, ljubav prema obitelji, ljubav prema djeci, a također i ljubav prema Europi, kako bi bila zemlja mira, slobode i dostojanstva za sve.“
