Gradite mostove s onima koji imaju drugačija uvjerenja, ne napadajte nikada – potaknuo je papa Franjo danas u katehezi tijekom opće audijencije na Trgu svetoga Petra, osvrnuvši se na lik svetoga Pavla i na njegov govor na atenskom areopagu. Apostol je strepio vidjevši grad pun idola, no taj utjecaj poganstva, umjesto da ga je prisilio da pobjegne, potaknuo ga je da gradi most kako bi dijalogizirao s tom kulturom – primijetio je Papa i nastavio svoje razmatranje na temelju Djela apostolskih.
Naime, Pavao je išao na najznačajnija mjesta kao što su sinagoga i trg, te areopag gdje se odvijao politički i kulturni život i nije se zatvarao, nego je susretao sve ljude; Židove, epikurejce, stoike i mnoge druge – rekao je Sveti Otac i napomenuo – Grad Atenu i poganski svijet nije gledao neprijateljski, nego očima vjere. Molimo danas i mi Duha Svetoga da nas nauči graditi mostove s kulturama, to jest s onima koji ne vjeruju ili imaju drugačija uvjerenja od nas.
Uvijek moramo graditi mostove, imati ispruženu ruku i nikada ne napadati – rekao je papa Franjo i potaknuo – Molimo Gospodina da možemo pažljivo inkulturirati poruku vjere, polažući na one koji ne poznaju Krista kontemplativni pogled koji pokreće ljubav koja zagrijava i najtvrđa srca. Ponašanje nam apostola Pavla pomaže da preispitujemo svoj način gledanja naših gradova, pitajući se činimo li to ravnodušno, s prezirom ili s vjerom koja prepoznaje Božju djecu u bezimenom mnoštvu.
Pavao je izabrao pogled koji ga je poticao da otvori prijelaz između evanđelja i poganskog svijeta – rekao je Papa i nastavio – U srcu jedne od najpoznatijih ustanova staroga svijeta, areopagu, pokazao je izvanredan primjer inkulturacije poruke vjere. Onima koji su se klanjali idolima navijestio je Isusa Krista, ne napadajući ih, nego gradeći mostove. Nadahnuvši se natpisom koji je stajao na oltaru u tom gradu, u kojem nije bilo nikakve slike već je samo pisalo: „nepoznatom bogu“, Pavao je, istaknuo da se Bog ne skriva: „Onoga kome se vi klanjate, a ne poznajete ga, ja vam ga naviještam“.
Dakle, pošao je od biblijske vjere u Boga objave da bi došao do otkupljenja i suda, to jest upravo do kršćanske poruke, te pokazao raskorak između veličine Stvoritelja koji uvijek dopušta da ga se traži, jer ga svatko može naći, i hramova koje su ljudi izgradili. Apostol Pavao je navijestio: „Onoga koga ljudi zanemaruju i ne poznaju“ – rekao je papa Franjo i podsjetio na riječi Benedikta XVI. koji je rekao da je sveti Pavao navijestio „i nepoznatog i poznatog“. Radi se o onima koji ga ne poznaju, a ipak ga poznaju – primijetio je Papa.
Pavao je na kraju pozvao na obraćenje koristeći kerygmu – rekao je Sveti Otac i objasnio – Međutim, tu je njegovo propovijedanje naišlo na kamen spoticaja, jer su Atenjanima Kristova smrt i uskrsnuće izgledali kao glupost i izazvali su smijeh i ruganje. Dakle, Pavao se udaljio, jer čini se da njegov pokušaj nije uspio. Ipak, neki su se, poput Dionizija, člana areopaga i neke žene Damaris, otvorili vjeri, te je na kraju i u Ateni evanđelje pustilo korijenje i širilo se po tom čovjeku i ženi.
Pozdravljajući nakon kateheze posebno hodočasnike arapskog govornog područja, Papa ih je potaknuo da pred mnogim trpljenjem našega vremena molimo Gospodina da otvori naša srca za potrebe siromašnih, bespomoćnih, nezaposlenih i onih koji kucaju na naša vrata, tražeći kruh, utočište i priznanje svojeg dostojanstva. Pozdravljajući pak poljske hodočasnike, podsjetio je da se sljedeće nedjelje u Poljskoj slavi 11. dan solidarnosti s progonjenom Crkvom, koji organizira zaklada 'Pomoć Crkvi u nevolji' zajedno s Poljskom biskupskom konferencijom, te je ove godine usmjerena na Južni Sudan.
Izrazivši nadu da će molitve i djela solidarnosti donijeti utjehu braći koja u više dijelova svijeta trpe za Krista, Sveti je Otac na kraju talijanske hodočasnike podsjetio na značenje mjeseca studenoga koji je posvećen sjećanju na mrtve, napominjući da je to prilika da ponovo razmotre smisao postojanja vječnoga života, kako bi shvatili da život ima veliku vrijednost ako se živi kao dar.
