„To je problem koji ne možemo zanemariti, a koji taj dan želi istaknuti“, uvjerenje je pape Franje koje je izrazio obraćajući se Quu Dongyuu, generalnom direktoru FAO-a, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, te napominjući da rasipanje hrane znači odbacivanje ljudi. Papa je istaknuo veliku nejednakost koja postoji u svijetu između onih koji žive u izobilju i onih koji još uvijek trpe ili umiru od gladi. „Nemojmo se ograničiti na riječi“, primijetio je, „hitno je potrebno učinkovito odgovoriti na bolan vapaj gladnih koji traže pravednost.“
Sramotno je bacati hranu
Papa potom piše da korištenje hrane na neprikladan način, rasipajući ju ili gubeći, odgovara življenju kulture 'upotrijebi i baci', te pokazuje nezanimanje za ono što ima temeljnu vrijednost. „Znajući da mnoga ljudska bića nemaju pristup odgovarajućoj ishrani ili sredstvima kojima bi ju nabavili – što je temeljno i prioritetno pravo svake osobe – vidjeti hranu bačenu u otpad ili pokvarenu zbog nedostatka potrebnih sredstava kako bi ju se dostavilo primateljima“, primijetio je“, doista je sramotno i zabrinjavajuće.
Vapaj gladnih
Upozorivši na sve veće nejednakosti, te pozivajući se na podatke Izvještaja o stanju prehrambene i nutritivne sigurnosti u svijetu, Papa je napomenuo da je broj ljudi na planetu koji nemaju dovoljno hrane, zbog višestrukih kriza s kojima se čovječanstvo mora suočavati, prošle godine značajno porastao. „Njihov vapaj“, dodao je, „mora odjeknuti u središtima u kojima se donose odluke. Stoga, ponavljam, moramo ubirati da bismo preraspodijelili, a ne proizvoditi da bismo rasipali (Govor članovima Europske federacije banaka hrane, 18. svibnja 2019.). Rekao sam to već prije i neću se umoriti ponavljati: rasipati hranu znači gubiti ljude!“
Paradoks obilja
Suočena s „paradoksom obilja“, koje je još prije 30 godina osudio Sveti Ivan Pavao II., cijela se međunarodna zajednica treba mobilizirati – napomenuo je papa Franjo. Činjenica je da na svijetu ima dovoljno hrane da nitko ne ide u krevet praznoga trbuha; naime, proizvedeni prehrambeni resursi više su nego dovoljni da se prehrani 8 milijardā ljudi, ali glad ipak nije iskorijenjena. Ono što nedostaje jest društvena pravednost, odnosno, kako je napisao, način na koji se regulira upravljanje resursima i raspodjela bogatstva.
„Hrana ne može biti predmet špekulacije. O tomu ovisi život. I skandalozno je to da veliki proizvođači potiču kompulzivni konzumerizam radi bogaćenja, uopće ne vodeći računa o stvarnim potrebama ljudi. Špekulacije hranom treba zaustaviti. Moramo prestati tretirati hranu, koja je temeljno dobro za sve, kao robu za razmjenu za mali broj ljudi.
Zemlja nas moli da ju prestanemo zlostavljati
I moramo prestati pohlepno iskorištavati Zemlju te ju zlostavljati i uništavati poradi našega potrošačkog pretjerivanja“, napomenuo je Papa. „Rasipanje ili gubljenje hrane, naime, pridonosi povećanju emisije stakleničkih plinova, a time klimatskim promjenama i njihovim štetnim posljedicama. Posebno je pritom spomenuo mlade koji od nas traže da izoštrimo pogled i proširimo srce, kako bismo se brinuli o zajedničkom domu koji je izišao iz Božjih ruku“, istaknuo je rimski biskup.
Papin je apel jasan. Ne možemo se zadovoljiti retoričkim vježbama u toj vrlo važnoj stvari, koje rezultiraju izjavama koje se poslije ne ostvaruju zbog zaboravljivosti, škrtosti ili pohlepe. „Vrijeme je da se djeluje hitno i za opće dobro. Hitno je potrebno da države i velike multinacionalne kompanije, udruge i pojedinci – svi, bez iznimke – učinkovito i pošteno odgovore na bolan vapaj gladnih koji traže pravednost. Na svakomu je od nas da svjesno i odgovorno usmjerimo svoj način života, kako nitko ne bi bio lišen hrane koja mu je potrebna i o kojoj ovisi njegov opstanak“, istaknuo je na kraju papa Franjo, prenosi Vatican News.
