Ideja života koja danas prevladava nema težište u djelovanju i predanom zalaganju već u bijegu. Zarađeni se novac troši na zabavu i užitke. Međutim, taj mentalitet vodi do toga da osoba tone u nezadovoljstvo života umrtvljenog zabavom koja nije počinak, već otuđivanje i bijeg od stvarnosti, istaknuo je Papa, donosi IKA
U katehezi na današnjoj općoj audijenciji Papa je, nastavljajući razmišljanja o Dekalogu, govorio o Božjoj zapovjedi o svetkovanju dana Gospodnjeg. Tu je zapovijed, primijetio je na početku Papa, naizgled lako izvršiti ali je to pogrešan dojam. Istinski počinuti nije jednostavno, jer postoji lažni i pravi počinak.
Današnje je društvo željno zabave i odmora, nastavio je Sveti Otac. Industrija zabave i razonode doživljava veliki procvat a u reklamama se oslikava idealni svijet kao veliki zabavni park gdje se svi zabavljaju. Ideja života koja danas prevladava nema težište u djelovanju i predanom zalaganju već u bijegu. Zarađeni novac trošiti na zabavu, užitke. Međutim, taj mentalitet vodi do toga da osoba tone u nezadovoljstvo života umrtvljenog zabavom koja nije počinak, već otuđivanje i bijeg od stvarnosti. Čovjek se nikada nije odmarao toliko kao danas, a ipak nije nikada osjeća toliku prazninu kao danas, rekao je Papa.
Što je dakle počinak prema toj zapovijedi?, zapitao se Papa te objasnio: To je vrijeme kontemplacije, hvale a ne bijega. Počinku kao bijegu od stvarnosti Dekalog suprotstavlja počinak kao blagoslov stvarnosti.
Za nas kršćane središte dana Gospodnjeg, nedjelje, je euharistija, što znači „zahvaljivanje". To je dan u kojem trebamo Bogu reći: hvala ti Gospodine za život, za tvoje milosrđe, za sve tvoje darove. Nedjelja nije dan koji služi tome da se izbrišu ostali dani već tome da ih se spominjemo, blagoslovimo ih i pomirimo se sa životom. Kolike samo osobe imaju tolike mogućnosti za zabavljanje, a ne žive u miru sa životom! Nedjelja je dan koji služi tome da se pomirimo sa životom, govoreći: život je dragocjen; nije lak, katkad je bolan, ali je dragocjen, istaknuo je Papa.
Biti uvedeni u istinski počinak je Božje djelo u nama, ali traži odmak od prokletstva i njegove čari. Blagoslov i radost podrazumijevaju otvorenost dobru što je zreli stav srca. Dobro resi blagost i nikada se ne nameće. Treba ga izabrati. Mir je nešto za što se čovjek opredjeljuje, ne može se nametati i ne nalazi se slučajno. Udaljavajući se od skrivenih kutaka svoga srca u kojima se ugnijezdila gorčina, čovjek ima potrebu pomiriti se s onim od čega bježi. Nužno je pomiriti se s vlastitom poviješću, sa činjenicama koje se ne prihvaćaju, s teškim dijelovima vlastitog života. Imati pravi mir, naime, ne znači mijenjati vlastitu povijest već prihvaćati je i vrednovati je takvu kakva jest, rekao je Papa.
