Iznoseći svoje svjedočanstvo prigodom Velike pobožnosti svetom Josipu, Kovačić je naglasio kako vjeruje jer je Boga vidio srcem i dušom, ali i kako danas nije lako svjedočiti i prakticirati vjeru jer je sve postalo važnije od nje. Istaknuo je kako mu vjera pomaže i u njegovu profesionalnom životu, posebno u donošenju teških i bitnih odluka. Iz iskustva oca Kovačić je posvjedočio da je u današnje vrijeme očevima otežana njihova uloga u odgoju djece jer je zbog različitih utjecaja i medija i tehnologije često potrebno uložiti mnogo više vremena i razgovora da bi djecu izveli na pravi put. Pritom je istaknuo svetog Josipa kao zagovornika i pomoćnika u očinskoj ulozi.
Četvrtu srijedu Josipovih pobožnosti u karlovačko svetište hodočastili su vjernici župe Presvetog Srca Isusova iz Karlovca predvođeni župnikom i karlovačkim dekanom preč. Draženom Karačićem koji je slavio misu u zajedništvu s mons. Antunom Senteom, ml., rektorom svetišta, mons. Ferdinandom Vražićem, umirovljenim svećenikom, preč. Anđelkom Katanecom, povjerenikom za pastoral migranata i turista Zagrebačke nadbiskupije i vlč. Ivicom Tollom, župnikom župe sv. Antuna Padovanskog u Generalskom Stolu. Misno slavlje pjesmom je pratio zbor župe Presvetog Srca Isusova pod vodstvom s. Antonije Topalović.
Preč. Karačić propovijedao je o opasnosti kada vanjština postane bitnija od nutrine što ljude čini bezličnima i nespremnima na promjene, ali ako pogledaju u dubinu srca i duše vidjet će koliko toga trebaju predati Bogu da bi mu bili bliži i slobodni. Naglasio je da čovjek treba imati hrabrosti čuti Isusa i usmjeravati svoj život prema onomu što je bitno, a ne robovati nekim običajima i ustaljenostima kojima više ne zna ni smisao. Kazao je „da nas ono što nosimo iznutra čini ljudima ili neljudima, a vanjština je nebitna i odvlači nas od bitnoga".
Preč. Karačić istaknuo je svetog Josipa kao onoga koji je bio s Isusom, koji je u Isusu prepoznao Boga i od Isusa učio. Na kraju propovijedi pročitao je pjesmu „Slika na zidu" autora Marijana Culjaka, kroz koju je poručio kako je Josip pronalazio smisao u druženju s Isusom i u molitvi crpio snagu i utjehu za sve svoje patnje i brige.
Ovu srijedu obilježila su i dva korejska hodočasnika koji su pohodili Josipovo svetište predvođeni preč. Anđelkom Katanecom. U zajedništvu s njim i mons. Senteom razgledali su znamenitosti svetišta i župe Blažene Djevice Marije Snježne upoznajući povijest štovanja svetog Josipa u Hrvata.
Mons. Fabijan Svalina, ravnatelj, i Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže, susreli su se 7. veljače s djelatnicima Hrvatskoga katoličkog radija u sjedištu radija, Voćarska 106, na zagrebačkoj Šalati. Nakon što su 22. siječnja na izvanrednom zasjedanju HBK imenovani na spomenute dužnosti, najavili su nove smjernice za medijske institucije HBK.
Ravnatelj Svalina objasnio je odakle potreba za pokretanjem Hrvatske katoličke mreže: „Živimo u novim prilikama društva. I Crkva je dio toga društva. Biskupi su stoga promišljali da bi bilo potrebno umrežiti naše medije koje imamo u sastavu HBK – Hrvatski katolički radio, Informativna katolička agencija i novi mediji - s perspektivom da bi se, u bliskoj budućnosti, određeni mediji još mogli proširiti, primjerice u internetskoj televiziji ili drugim oblicima."
Mons. Svalina napomenuo je kako je nakana kroz Hrvatsku katoličku mrežu pokušati dati odgovor potrebama hrvatskog društva i vjernika, jer očekuju veću prisutnost u svim važnim trenucima, kako za Crkvu tako i za hrvatsko društvo. „Potencijala ima, potrebno je samo umrežavanje kako bismo postali prisutniji među vjernicima kojima se prvenstveno obraćamo, ali i među onima koji žele čuti glas Crkve", zaključio je ravnatelj HKM-a, objavljeno je na mrežnim stranicama HKR-a.
Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže, istaknuo je kako su pred medijima izazovna vremena: „Sukladno tim vremenima mislim da je HBK u pravom trenutku donijela najbolju moguću odluku da podigne Hrvatsku katoličku mrežu i da umreži tri katolička vrlo važna medija pod jednu domenu, da postanemo vidljiviji. U eri lažnih i negativnih vijesti ima jako mnogo dobrih vijesti i sjajnih sugovornika, argumenata koji nemaju prostora i jasno trasirani put do slušatelja. HKM bi to trebala promijeniti, otvoriti put da te vijesti, argumenti i stavovi, koji su na tragu katoličkog nauka i Crkve dođu do katoličkih vjernika, ali i šire javnosti koja nas poštuje i sluša."
Da bi u tome uspjela, Hrvatska katolička mreža naglasak stavlja na timski rad, istaknuo je glavni urednik Kovačić i zaključio: „Poučen dosadašnjim iskustvom, siguran sam da timskim radom možemo postati vidljiviji, utjecajniji i jasniji, i ono što je najvažnije – mjerljiviji. A s druge strane, da nam naši slušatelji i čitatelji kažu jesmo li napravili dobar posao ili ne."
