Postala je toliko česta da nam mijenja navike i prioritete. Osim pravila kojih se moramo pridržavati kako bi izbjegli zarazu ovim virusom, potrebno je suočiti se s još jednim velikim izazovom: oduprijeti se panici.
Nakon što se proširila vijest kako su u susjednoj nam Italiji potvrđeni prvi slučajevi ovog virusa, da je došlo do nestašice hrane u supermarketima, kućanskih potrepština i zaštitnih kirurških maski, nastala je panika koja se širila poput oluje.
Strah i njegova uloga
Zajedničko svim ljudskim bićima je osjećaj straha od nečega što smatramo da nam može naškoditi i onoga što ne možemo vidjeti ili o čemu malo znamo. Strah, kao primarna emocija omogućuje nam preživljavanje i priprema nas na reakciju. Međutim, može se dogoditi da je naša reakcija nesrazmjerna stvarnoj opasnosti. To dovodi do pretjerivanja koje blokira naš organizam da ispravno djeluje, stvarajući stanje hiper-upozorenja koje može biti štetno čak i za naš imunološki sustav i psihološko zdravlje.
Način na koji opažamo potencijalnu opasnost ovisi o našoj percepciji i procjeni rizika koja se ne temelji samo na objektivnim već i subjektivnim kriterijima. Jedan od čimbenika koji utječe na našu percepciju je i utjecaj drugih osoba, njihovih emocija, stresa, straha, pa čak i panike. Ova emocionalna zaraza, odnosno prenošenje emocija među ljudima odvija se preko takozvanih zrcalnih neurona putem živčanih stanica koje su odgovorne i za empatiju.
Korona virus: širenje straha
Korištenje novih tehnologija kao načina komunikacije često stvara iracionalnu i kontraproduktivnu paniku što može navesti na razmišljanje da ako svi o tome pričaju kao o katastrofi, onda će to zasigurno i biti prava katastrofa. To sve neopravdano hrani strahove i strepnje kako naše osobne tako i one naših bližnjih, pa i cijelog društva.
Kako spriječiti širenje straha od korona virusa?
· Čitajte informacije iz pouzdanih izvora kako u medijima tako i na društvenim mrežama.
· Proučite upute o prevenciji propisne od strane relevantnih institucija i zdravstvenih organizacija i ponašajte se u skladu s njima. U slučaju bilo kakvih simptoma povezanih s ovim virusom na vrijeme kontaktirajte liječnika.
· Izbjegavajte stalno gledanje TV-a i provodite manje vremena na društvenim mrežama. Potrebno je informirati se, no, moramo ostaviti našem mozgu vrijeme potrebno za obradu svih primljenih informacija. Osim toga, koristite svoje vrijeme za jačanje pozitivnih vrijednosti i odnosa s drugima.
· Usredotočite se na trenutak i radite stvari zbog kojih se osjećate dobro. Na primjer, usmjerite energiju na aktivnosti koje vam se sviđaju, poput gledanja filma, slušanja glazbe ili tjelovježbe.
· Nastojte razmišljati racionalno i raspolagati informacijama na najbolji mogući način. Iako se možete osjećati bespomoćnima, staloženim i smirenim pristupom možete puno pomoći sebi i drugima. Prije svega, racionalno razmišljanje potaknut će vas na konkretno djelovanje.
· Pogledajte i drugu stranu statističkih podataka. Najčešće čujete koliko je zaraženih od ovog virusa umrlo, no postoji jedan veliki postotak onih koji su se uspješno oporavili i virus preživjeli.
· Vjerujte u znanost i rad znanstvenika, liječnika i medicinskog osoblja.
O autorici:
Anđela Jelić je iz Širokog Brijega. Ona je mlada magistra psihologije koja svoje znanje usavršava na doktorskom studiju Università Cattolica del Sacro Cuore u Milanu gdje proučava kako promovirati zdravu prehranu i približiti ljudima njezin utjecaj na zdravlje i osobno blagostanje uzimajući u obzir psihološke odrednice pojedinca.
Predmet interesa ove mlade magistre psihologije vezan je za psihološke odrednice, utjecaj okoline i kulture na prehrambene navike, odnosno kako tu važnu temu učinkovito komunicirati u svrhu promocije zdravog načina života.
Anđela Jelić/centarzdravlja.hr
