Organizatori događaja su Dubrovačka biskupija i Udruga apostola Pavla - mljetskog brodolomca, a suorganizator je Umjetnička udruga Sebastian Art.
Izložbu je otvorio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Na otvorenju su govorili don Zlatko Pavetić u ime Udruge te povjesničar umjetnosti Ivan Viđen u ime Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.
Riječ je o dokumentarnoj izložbi koja je prošloga lipnja već postavljena u Galeriji Sebastian u Dubrovniku, a prvotno je bila nastala 2008. godine prilikom održavanja znanstvenoga skupa „Ignjat Đurđević i dubrovačka tradicija svetopavlovskogbrodoloma u vodama hrvatskoga otoka Mljeta“ kada je prigodno bila izložena dubrovačkoj Znanstvenoj knjižnici. Izložba se uz dvojezične hrvatsko-engleske legende sastoji od preslika dokumenata, literature i fotografija koji se odnose na ovu zanimljivu epizodu iz života sv. Pavla koja je opisana u 27. i 28. poglavlju Djela apostolskih.
Naime, u Dubrovniku je stoljećima postojala čvrsta tradicija da se spomenuta pomorska nezgoda „apostola narodâ“ zbila na otoku Mljetu, a ne na otoku Malti.
Tu je tradiciju 1730. godine u svojoj knjizi temeljito obradio opat mljetskoga benediktinskog samostana Ignjat Đurđević (1675.-1737.), danas više poznat kao važan barokni pjesnik.Đurđević (Giorgi) je kao opat benediktinskoga samostana Gospe od Jezera na Mljetu 1730. godine u Veneciji objavio knjigu Sveti Pavao apostol brodolomac u moru koje se sada zove Venecijanski zaljev i poslije brodoloma dalmatinskog otoka Mljeta gost ili O izvornom značenju dvaju mjesta u Djelima apostolskim… (D. Paulus Apostolus in mari, quod nunc Venetussinus dicitur, naufragus, et Melitae Dalmatensis insulae post naufragium hospes…) koju je napisao kako bi dokazao da je sv. Pavao brodolom doživio upravo na Mljetu, a ne na Malti. U pripravi ovoga temeljitoga i sveobuhvatnoga djela Đurđević je konzultirao čak 501 pisca - 15 onih koji zastupaju Maltu, 18 neopredijeljenih i još 468 pisaca čiji su mu podaci poslužili za argumentiranje mljetske tradicije.
Povjesničar umjetnosti Viđen kratko je podsjetio kako su u antičko doba i Malta i Mljet nosila isto ime – Melita, te tako postoje te dvije tradicije o mjestu brodoloma sv. Pavla. Nakon Đurđevića u 18. stoljeću Viđen je spomenuo i druge autore koji su znanstvenim radovima zagovarali mljetsku hipotezu, poput dubrovačkog svećenika i kasnijega pomoćnog splitskog biskupa Vicu Palunka krajem 19. stoljeća te u naše vrijeme don Miha Demovića don Nika Kličana. Demović je bio jedan od glavnih aktera spomenutoga znanstvenoga skupa iz 2008. godine i inicijator da se Đurđevićevo djelo s latinskoga prevede na hrvatski, a Kličan je na hrvatski preveo Palunkovu raspravu koja je izvorno bila objavljena na talijanskome. Grupa promotora mljetske tradicije svetopavlovskog brodoloma, od koji su sada mnogi već pokojni, u svom je naraštaju dala truda da ta tradicija i danas bude živa. A to je jedna od onih hrvatskih tradicija koje nisu dovoljno prepoznate i propagirane, a važna je i kao identitetska, a ne samo kao teološka ili historiografska tema.
Viđen je naposljetku spomenuo i kako je ove godine sretna okolnost da se navršilo 350. godina od rođenja IgnjataĐurđevića te da je Matica hrvatska nedavno u svojoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti objavila novi izbor iz njegova trojezičnog pjesničkog opusa dodavši kako se nada da će o Đurđeviću i toj knjizi u ovoj obljetničkoj godini na Mljetu još biti govora.
Don Zlatko Pavetić, župnik Župe Dobrog Pastira iz Brestja kod Zagreba i dekan Sesvetsko-vugrovečkog dekanata u ime Udruge apostola Pavla - mljetskog brodolomca istaknuo je kako svaku tradiciju nose i pronose ljudi te je tako i u ovome slučaju. Osim svećenika na to su pozvani svi oni koji vole i poštuju tradiciju jer je ona jedan od temelja našeg načina gledanja u budućnost. Zahvalio se suorganizatorima i svima koji su i danas aktivni zagovornici mljetske tradicije svetopavlovskoga brodoloma uz nadu da će ona doprijeti i u širu hrvatsku javnost.
Biskup Glasnović svoje je obraćanje započeo parafrazom slavne izreke da svu putevi vode u Rim, dodavši da je tome doista tako - ali preko našega Mljeta. Naglasio je važnost zagovaratelja mljetske tradicije svetopavlovskog brodoloma iz ranijih stoljeća, ali i iz našega vremena te dodao da je važno tu poruku osnaživati i danas. Iako je naš glas u tomu pitanju možda slabašan, bitno je da se on postojano čuje i da tu tradiciju i danas na suvremen način podržavamo. Govoreći o apostolu Pavlu te potom o olujama i brodolomima i u doslovnom i u prenesenom značenju naglasio je da je u takvim prilikama najvažnije znati tko je s nama na brodu, a to je Krist. Upravo je zato svoj govor zaključio stihovima pjesme „Isus u mojoj lađi“ fr. Rajmunda Kuparea.
U glazbenome dijelu programa sudjelovala je polovica grupe „Dubrovački kavaljeri“: Josip Čenić na gitari i Karl Johannes Vsedni na klavijaturama, grupa je na kraju izvela pjesmu „Molitva sv. apostolu Pavlu“ autora Josipa Čenića čiji je nastanak povezan upravo s oživljavanjem mljetske tradicije o svetopavlovskom brodolomu i spomenutim znanstvenim skupom iz 2008. godine.
Prije izložbe u samostanskoj je crkvi Gospina Uznesenja povodom spomendana sv. Tome Apostola slavljena sv. misa koju je predvodio don Zlatko Pavetić, a propovijedao je upravitelj župa Krašić, Oštrc, Gornje Prekrižje i dekan Jastrebarskog dekanata don Ivan Vučak.
Izložbu možete pogledati svakog dana od 9.30 do 17.30 sati na otočiću sv. Marije unutar benediktinskog samostana.
